Što je Gestalt psihoterapija?

Gestalt psihoterapija humanistički je i iskustveni psihoterapijski pravac koji čovjeka promatra kao cjelinu: tijelo, osjećaje, misli i odnose s drugima. Umjesto da se bavi samo pričom o prošlosti, gestalt terapija pita što se događa sada, u ovom trenutku, i kako to doživljavaš.

Odakle dolazi gestalt

Gestalt terapiju razvili su četrdesetih i pedesetih godina 20. stoljeća Fritz Perls, Laura Perls i Paul Goodman. Knjiga „Gestalt Therapy“ (Perls, Hefferline i Goodman) objavljena je 1951. godine. Riječ gestalt dolazi iz njemačkog jezika i znači oblik ili cjelina: cjelina koja je više od zbroja svojih dijelova.

Pravac je nastao spajanjem više utjecaja: psihologije gestalta, fenomenologije, egzistencijalizma i rada s tijelom. Danas se gestalt psihoterapija podučava i primjenjuje diljem svijeta, a u Europi struku okuplja Europska udruga za gestalt terapiju (EAGT).

Ključne ideje

• Ovdje i sada: radimo s onim što se događa u sadašnjem trenutku, u tijelu, osjećajima i u odnosu između nas. Prošlost je važna, ali je susrećemo onako kako je živa danas.
• Svjesnost: promjena počinje kada primijetimo što radimo, osjećamo i trebamo. Često je upravo osvještavanje prvi korak.
• Kontakt: zanima nas kako dolazimo u dodir sa sobom, s drugima i sa svijetom, i kako se od tog dodira ponekad nesvjesno branimo.
• Nezavršeni poslovi: neizrečeni osjećaji, nerazriješeni gubici i stari sukobi traže svoj završetak i mogu nas kočiti dok ga ne dobiju.
• Odgovornost: ne u smislu krivnje, nego kao sposobnost da odgovorimo na ono što nam se događa i da biramo.
• Paradoksalna teorija promjene: promjena se događa kada postanemo ono što jesmo, a ne kada se silom pokušavamo pretvoriti u ono što nismo (Arnold Beisser, 1970.).

Kako izgleda susret

Gestalt susret je razgovor, ali ne samo razgovor. Terapeut je aktivno prisutan, dijeli ono što primjećuje i poziva te da obratiš pažnju na disanje, glas, držanje tijela ili osjećaj koji se upravo javlja.

Ponekad predložim mali eksperiment: da nekome kome nisi mogla ili mogao nešto reći to kažeš sada, kao da je ta osoba ovdje (tehnika prazne stolice), da daš glas dijelu sebe ili dijelu sna, ili da pomoću figurica i kartica pokažeš ono što je teško izreći. Eksperiment nikad nije obavezan i uvijek ide tvojim tempom.

U središtu je odnos. Iskustvo da te netko vidi i prihvaća bez osude samo po sebi može biti iscjeljujuće.

U kojim situacijama pomaže

Ovaj se psihoterapijski pravac uspješno primjenjuje u sljedećim situacijama i stanjima.

Osobni razvoj i emocionalne poteškoće

• Nisko samopoštovanje i nesigurnost
• Anksioznost, stres i panični napadi
• Depresivna stanja i gubitak smisla
• Nezavršeni poslovi: posebno je korisna za prorađivanje starih, neriješenih trauma, zamjeranja ili tugovanja (npr. prekinuti odnosi, gubitak voljene osobe) koji osobu koče u svakodnevnom funkcioniranju.

Odnosi s drugima i komunikacija

• Partnerski i obiteljski konflikti
• Poteškoće u postavljanju granica

Tjelesni simptomi i psihosomatika

• Psihosomatske smetnje

Profesionalni život i donošenje odluka

• Kreativne blokade i profesionalno sagorijevanje (burnout)
• Životne prekretnice i donošenje odluka

Koliko traje terapija

Neke se promjene znaju dogoditi brzo. Za duboke i trajne promjene potreban je kontinuiran rad: susreti se najčešće održavaju jednom tjedno, a trajanje dogovaramo prema tvojim potrebama i ciljevima. Rad možeš završiti kad god to odlučiš.

Kako započeti

Ne moraš znati što ćeš točno reći, kako ćeš to reći ni kojim redoslijedom. Dovoljno je da se javiš telefonom, WhatsAppom ili e-mailom. Prvi susret služi tome da se upoznamo i vidimo kako možemo raditi zajedno.

Gestalt terapija korisna je kad želimo poboljšati kvalitetu života, steći bolju samokontrolu i razviti veću svjesnost o svojim mentalnim i emocionalnim stanjima.